Sustav plaćanja temelji se na jednostavnom modelu: osoba odlučuje kupiti nešto, a banka ili mreža kartica obrađuje transakciju. Taj se model počinje mijenjati dok Visa testira kako AI agenti mogu inicirati plaćanja. Novi rad u bankarskom sektoru sugerira da bi u nekim slučajevima softverski agenti mogli preuzeti tu ulogu.
Nedavni primjer dolazi od Vise, koja uvodi svoj program “Agentic Ready” u Europi kako bi testirala kako financijski sustavi upravljaju transakcijama koje iniciraju AI. Ovaj projekt uključuje suradnju s bankama, uključujući Commerzbank i DZ Bank. Cilj je pripremiti postojeću infrastrukturu plaćanja za scenarij u kojem softverski agenti mogu pretraživati proizvode i donositi odluke, a zatim završiti kupnje u ime korisnika.
Prema informacijama koje je objavila Visa, a prenijela The Paypers, program se fokusira na omogućavanje sigurnih transakcija u kojima AI sustavi djeluju kao inicijatori. Umjesto da kupac potvrđuje kupnju, AI agent mogao bi izvršiti zadatak nakon što dobije cilj ili skup pravila.
Kako transakcije započinju
Sustavi plaćanja izgrađeni su oko ljudskog identiteta i namjere. Danas transakcija karticom ovisi o provjeri da je osoba autorizirala kupnju. Ako AI agenti počnu inicirati transakcije, banke će trebati nove načine za potvrdu identiteta i namjere na razini sustava. To uključuje odlučivanje o tome kako agent dokazuje da djeluje u ime korisnika i koliko autonomije bi trebao imati.
U Visinom modelu, softverski agenti mogli bi upravljati rutinskim ili ponovljenim kupnjama s ograničenim ljudskim ulazom, temeljenim na pravilima koja definiraju korisnici. Sustav bi, na primjer, mogao pratiti razinu zaliha i uspoređivati cijene, a zatim završiti transakciju kada su ispunjeni određeni uvjeti. Izvješća iz Die Welt i Investing.com sugeriraju da tvrtka vidi ovo kao promjenu sličnu onoj koja se dogodila s online plaćanjima, kada su banke morale prilagoditi novi tip protoka transakcija.
Kontrola i usklađenost
Banke uključene u rane testove ispituju kako ove ideje funkcioniraju u praksi. Commerzbank i DZ Bank istražuju kako se AI agenti mogu integrirati u postojeće sustave bez kršenja pravila usklađenosti. To uključuje provjere vezane uz prijevaru, revizijske tragove i pristanak korisnika. Ova područja su strogo regulirana, što znači da svaka promjena u načinu iniciranja transakcija mora i dalje ispunjavati standarde nadzora.
Izvješće RepRisk pokazuje da se banke već suočavaju s učestalijim i skupljim problemima povezanima s AI-jem. U izvješću se navodi da ti incidenti mogu dovesti do gubitaka od nekoliko milijuna dolara.
Visin rad fokusiran je na infrastrukturu, a ne na alate usmjerene na potrošače. Radi na tome kako bi mreže plaćanja trebale funkcionirati kada je “kupac” komad softvera. To uključuje definiranje kako se agenti autentificiraju i kako se odobravaju transakcije. Također obuhvaća kako se rješavaju sporovi ako nešto pođe po zlu.
AI i nabava u poduzećima
U velikim organizacijama, nabava često uključuje višestruke korake odobravanja. AI agenti mogli bi komprimirati taj proces upravljanjem rutinskim kupnjama unutar postavljenih limita. To bi moglo smanjiti ručni rad, ali također znači da tvrtke trebaju jasna pravila o tome što agenti smiju raditi. Bez toga, rizik od pogrešaka ili zloupotreba se povećava.
Velike institucije ulažu u AI kako bi automatizirale rad u pozadini i smanjile troškove. Neke također reorganiziraju timove kako bi se više fokusirale na strategiju podataka i AI. Regulatori pažljivo prate kako se AI koristi u donošenju odluka, posebno u područjima kao što su kredit i otkrivanje prijevara.
Ovi razvojni trendovi sugeriraju da bi plaćanja mogla postati jedno od prvih područja u kojima bi AI agenti mogli djelovati s većom autonomijom. Banke će i dalje trebati postaviti pravila, nadzirati aktivnosti i rješavati iznimke. No, svakodnevni čin iniciranja transakcije mogao bi, u nekim slučajevima, zahtijevati manje izravnog ljudskog ulaza.
Visa trenutno testira i dizajnira sustav. Kako AI sustavi preuzimaju više odgovornosti, financijska infrastruktura će se morati prilagoditi novom tipu korisnika, onome koji ne posjeduje karticu, ali i dalje može obaviti kupnju.
(Fotografija: CardMapr.nl)
