Kineski obrambeni sustav ubrzava istraživanje humanoidnih robota za izviđanje, logistiku i moguće borbene zadaće, pokazuje Reutersov pregled više od 100 vojnih nabavnih dokumenata, akademskih studija, patenata i službenih materijala. Novi nalazi opisuju scenarije u kojima roboti ulaze u zgrade uz ljudske vojnike, prikupljaju podatke iza protivničkih linija ili obavljaju opasne zadaće. Ipak, Reuters nije pronašao dokaz da je Kina rasporedila naoružani humanoid u operativnoj postrojbi Narodnooslobodilačke vojske. Riječ je o pripremi tehnologije i doktrine, a ne o potvrđenom robotu-vojniku na bojištu.
Od sportskih demonstracija do vojnih poligona
Povod za novu pozornost bile su kolovoške Svjetske igre humanoidnih robota u Pekingu, na kojima su strojevi trčali, boksali i plesali, često uz vidljiva posrtanja. Dva dana nakon završetka Igara, službeni list kineske vojske PLA Daily pozvao je na brži prijenos tehnologija iz laboratorija na vojne poligone. Reutersovi nalazi pokazuju da taj poziv nije samo retorika: interes se snažnije razvija od 2024., a tijekom 2025. i 2026. proširio se na nabavu samih platformi, njihove senzore, manipulaciju predmetima i podatke potrebne za treniranje.
U svibnju 2025. kineska vojska raspisala je nabavu humanoidnog robota s instalacijom i tehničkom obukom. Nekoliko mjeseci poslije dokument povezan s Nacionalnim sveučilištem obrambene tehnologije tražio je sustav inteligentne percepcije i spretnog rukovanja, a u lipnju 2026. za prikupljanje i označavanje podataka s kamera, radara i senzora pokreta planirano je približno 300.000 dolara. Ti zapisi ne otkrivaju jesu li svi natječaji provedeni ni koje su platforme kupljene, ali pokazuju pomak od promatranja komercijalnih prototipova prema izgradnji vojnog podatkovnog i trenažnog lanca.
Studija zamišlja šest robota u urbanom napadu
Najkonkretniji scenarij nalazi se u studiji testnog centra Nacionalnog sveučilišta obrambene tehnologije iz kolovoza 2025. Autori su modelirali dvije jurišne skupine koje bi uz ljudske vojnike koristile ukupno šest „borbenih robota” — humanoide, robotske pse ili bespilotna vozila — za čišćenje zgrade kat po kat i prostoriju po prostoriju. Procjena je polazila od opreme koja bi mogla postati dostupna za pet do deset godina. To je projekcija budućih sposobnosti, a ne opis jedinice koja danas postoji ili je prošla borbenu provjeru.
Studija pritom nije objasnila kakvo bi oružje roboti nosili, tko bi odobravao paljbu niti kako bi sustav razlikovao civile, ranjene i borce koji se predaju. Upravo su to pitanja na kojima tehnička demonstracija postaje pravni i etički problem. Humanoid može biti koristan jer je građen za stepenice, vrata, tunele i prostore oblikovane prema ljudskom tijelu, ali je za jednostavnije izviđanje ili prijevoz tereta robot na kotačima, gusjenicama ili četiri noge često jeftiniji, stabilniji i energetski učinkovitiji.
Današnji humanoidi još nisu pouzdani vojnici
Bojište je znatno teži test od tvorničke hale ili sportskog poligona. Robot mora raditi na neravnom terenu, pod kišom, prašinom i udarima, bez stabilne komunikacije i uz ograničenu energiju. Reuters navodi da su humanoidi i dalje energetski zahtjevni i nepouzdani izvan kontroliranih demonstracija. Pad koji je zabavan publici na natjecanju u stvarnoj bi zadaći mogao prekinuti misiju, blokirati prolaz ili ugroziti ljude u blizini. Zato dokumenti zasad više govore o istraživanju percepcije, ravnoteže, manipulacije i treninga nego o gotovoj borbenoj platformi.
Norinco, kineski državni obrambeni konglomerat, u svojim materijalima humanoida Fuxi opisuje kao platformu za stražarsku službu, izviđanje po svim vremenskim uvjetima, patroliranje i opasne zadaće. Fuxi se može povezati sa sustavom daljinskog upravljanja, što omogućuje čovjeku da vodi pokrete i odluke robota. Takav opis treba čitati kao tvrdnju proizvođača. Ne dokazuje da sustav zadovoljava vojne zahtjeve, da je naoružan ili da ga koristi operativna postrojba, a Reuters navodi da Norinco nije odgovorio na pitanja za članak.
Slične prototipove traži i američka vojska
Vojni interes za humanoide nije ograničen na Kinu. Američka vojska pokrenula je natjecanje xTechHumanoid kako bi pronašla prototipove koji bi radili uz vojnike. Službeni opis uključuje izviđanje, osiguranje objekata i kontrolnih točaka, uklanjanje prepreka, rad s kemijskim, biološkim i eksplozivnim opasnostima te ofenzivne i obrambene zadaće u urbanom prostoru. Program predviđa nagrade i mogućnost naknadnog ugovora do 1,25 milijuna dolara, ali i on govori o razvoju i provjeri prototipova, ne o široko raspoređenoj novoj vrsti vojnika.
Kineska prednost je širina komercijalnog lanca. Prema procjeni BofA Global Research koju prenosi Reuters, kineski proizvođači isporučili su oko 95 posto svjetskih humanoida u 2025. Takva proizvodna baza vojsci daje više dobavljača, komponenti, inženjera i podataka na kojima može graditi specijalizirane sustave. Ipak, velik tržišni udio ne rješava automatski izdržljivost, napajanje ni pouzdano ponašanje u nepredvidivom okruženju. Vojna vrijednost ovisit će manje o tome može li robot hodati, a više o tome može li zadatak ponavljati pod stresom bez opasnih pogrešaka.
Daljinsko upravljanje i autonomno napadanje nisu isto
Izgled robota nije presudan za pravnu procjenu; važnije je tko bira cilj i odlučuje o napadu. Međunarodni odbor Crvenog križa autonomnim oružjem smatra sustav koji nakon aktivacije sam bira i napada jedan ili više ciljeva bez daljnje ljudske intervencije. Humanoid kojim čovjek upravlja na daljinu stoga nije automatski autonomno oružje, iako može nositi senzore ili oružje. Granica postaje ozbiljnija kada softver dobije ovlast samostalno prepoznati osobu kao cilj, procijeniti situaciju i primijeniti silu.
Glavni tajnik UN-a i predsjednica ICRC-a u kolovozu su ponovno zatražili hitne pregovore o pravno obvezujućim zabranama i ograničenjima autonomnih oružnih sustava. Kinesko ministarstvo obrane ranije je poručilo da oružje pogonjeno umjetnom inteligencijom treba ostati pod ljudskom kontrolom, no operativna pravila za humanoide nisu javno razrađena. Za Hrvatsku i druge europske države neposredna tema zato nije nabava kineskog robota, nego sudjelovanje u oblikovanju međunarodnih pravila prije nego što eksperimentalne platforme postanu dovoljno pouzdane za stvarnu uporabu sile.
Najvažniji zaključak nije da su autonomni humanoidni vojnici već stigli, nego da vojne institucije sustavno grade preduvjete za njih. Nabava tijela robota, razvoj percepcije, prikupljanje podataka i modeliranje urbanih misija dijelovi su istog dugoročnog puta. Sljedeći dokazni prag bit će javno potvrđeno terensko testiranje s operativnom postrojbom, jasna pravila ljudske autorizacije ili vjerodostojan zapis stvarne uporabe. Dok toga nema, scenarije treba shvatiti ozbiljno, ali ih ne pretvarati u tvrdnju da Kina već ima gotovu robotsku vojsku.
Zašto je važno
Istraga pokazuje kako komercijalni napredak humanoidne robotike ulazi u vojno planiranje prije nego što su riješeni pouzdanost, odgovornost i ljudska kontrola nad uporabom sile.
Hrvatska / EU kontekst
Nema dokaza o izravnoj hrvatskoj vezi s kineskim programima. Za Hrvatsku i druge europske države relevantno je oblikovanje međunarodnih zabrana i ograničenja autonomnog oružja te zahtjeva za stvarnu ljudsku kontrolu.
Što još ne znamo
- Reuters nije pronašao dokaz da je naoružani kineski humanoid raspoređen u operativnu postrojbu, a kinesko ministarstvo obrane, NUDT i Norinco nisu odgovorili na pitanja o konkretnim primjenama.
- Dio scenarija dolazi iz studija, natjecanja i materijala proizvođača te opisuje planirane ili željene sposobnosti, a ne demonstrirane rezultate na bojištu.